Vinske čaše

Za dobro vino, najvažnije je kvalitetno grožđe. Da bi se kušalo vino, ispitalo boju, bistrinu, odredio miris, tekstura, punoća, najvažnija je - pravilno izabrana čaša.
Svaka sorta grožđa je različita. Njegova kvalitete i aroma zavise o položaju zemljišta, vrsti i kvaliteti zemlje, te načinu na koji se obrađuje. Kušanje vina osim o našoj umješnosti, ovisi o kvaliteti i vrsti čaše. Bistrinu i boju vina najbolje se moze doživiti ako je čaša od prozirnog nebrušenog stakla, tankih stjenki i čaške oblika tulipana.
Izabere li se pravilno čaša, doživjet će se vino u najboljem izdanju. Visina nožice čaše povezana je s toplinom koju dlan prenosi na vino, uvjetujući različito razvijanje i širenje okusa i mirisa vina. Oblik čaške stvara različit doživljaj mirisa vina. Čaša koja je pri vrhu sužena, koncentrira i usmjerava miris dok otvoren vrh čaše otvara i miris.

Povijesni razvoj

Prva posuda koja je služila kao čaša, bila je naravno - ruka. Poslije ruku poslužio je rog vola. Njime su se za ispijanje vina služili Egipćani i Perzijanci. Grci su vino pili iz školjaka, a Rimljani su prvi koji su se poslužili staklenim čašama. Povijesni dokumenti govore o čaši kao antičkoj mjeri za tekućinu. Današnji običaj kucanja čaše o čašu pri zdravicama, nekada je imao svrhu privući pozornost peharnika da napuni čaše.

Vrsta vina određuje čašu

Šampanjci, bijela i rose vina, poslužuju se rashlađeni na određenu temperaturu, najčešće oko 10-12°C i ne trpe toplinu dlana te je u tom slučaju najbolji izbor čaša s viskom nožicom. Crvena i crna vina upravo zbog topline dlana kojim mozemo sami regulirati temperaturu, oslobađaju i puštaju svoje arome i mirise i za njih je najbolja čaša s niskom nožicom. Šampanjce i pjenušce poslužujemo u čašama s visokim i uskim čaškama kako bismo mogli bolje promatrati 'ples' mjehurića, te osjetiti miris koji je oblikom čaše usmjeren prema našim nosnicama.

Najčešći oblici čaša i njihova imena:

  • lovorika za crvena vina,
  • frezija za pjenušava vina,
  • med za slatka vina,
  • akacija za bijela suha vina,
  • maraska za mlada crna i rose vina,
  • čaša za vodu

Najosnovnija podjela vinskih čaša:

 

Čaša za bijelo vino

-za bijela vina

Bijela vina poslužuju se u čašama u obliku tulipana ili koničnim čašama s dužom drškom, srednje zapremine.

Čaša za crveno vino

-za crvena vina

Pravilo je da se za crna vina koriste neznatno veće čaše, oblika sličnijeg krnjoj kugli nego tulipanu, kraćeg drška.
Čaša za rose vino

-za roseé vino

Rose i svečana vina u pravilu se poslužuju u čašama u obliku tulipana koji se širi prema vrhu.

Čaša za pjenušava vina

-za pjenušava vina

Pjenušava vina poslužuju se u dubokim visokim čašama, što podsjećaju na obrnuti stožac.
 

-za specijalna vina

Specijalna vina su: desertna, likerska i aromatizirana.
Čaša za porto
-porto
Čaša za sherry
-sherry
Čaša za liker
-liker
Čaša za konjak -konjak

Čaša za vodu

-za vodu

Uz vino poslužuje se i voda, koja zahtijeva svoju posebnu čašu.

Pravilno držanje čaše


Čaša se nikada ne puni do vrha, najbolje je do 1/3. Drži se za nožicu ili bazu, a ne za čašku.

Citat Ivana Sokolica, dipl. inž., koji je svojim opisom najbolje predočio kako se treba piti vino:

"Čaša se podiže do visine očiju i motri se rub pjene, boja, bistroća, iskrenje, naginjući je i vračajući je u prijašnji položaj, podižući i spuštajući je prema svjetlu, primičući i odmičući je nosu i očima, skupljaju se dojmovi za užitak i ocjenu izgleda i mirisa. Kružnim laganim pokretanjem čaše, da se vino u njoj zanjiše i ovlaži unutarnje stjenke, što pospješuje ishlap, pa se njuhom najprije laganim i kratkim, a zatim sve dubljim i dužim udisajima bolje otkrivaju mirisne senzacije. Mali gutljaj vina, dizanjem glave i pokretanjem jezika nastojimo razliti po usnoj šupljini, pa ga prije nego poteče u ždrijelo sagibanjem glave vratimo unoseći zrak kroz stisnute usne grglajući. Nakon gutanja izdahne se kroz nos i tada se osjeti tzv. povratni miris. Tako otprilike pravi ljubitelji uspostavljaju kontakt s novoposluženim vinom, uživajući i otkrivajući njegova svojstva."

www.mali-podrum.com